termoelektrana na ugalj. Snabdevanje strujom iz tog naftnog derivata se smanjilo za 24 posto, odnosno za oko 150 TWh, a pozitivni trend je u velikoj meri izazvan poskupljenjem tone proizvedenog ugljen-dioksida na 25 eura. Veća cijena je doprinijela tome da generisanje struje iz postrojenja s visokim ugljeničnim otiskom bude manje ekonomski opravdana u odnosu na generisanje električne energije iz elektrana na prirodni gas i postrojenja koja crpe obnovljive izvore energije.
Njemačka, Španija, Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija su odgovorne za 80 posto ukupnog pada eksploatacije kamenog uglja za zadovoljavanje energetskih potreba stanovništva i industrije. Kada je riječ o lignitu, dvije trećine pada su se odigrale u Njemačkoj i Poljskoj. Za oko 1 posto je umanjeno učešće nuklearki, a jedine među konvencionalnim postrojenjima za proizvodnju struje s uvećanim učešćem su elektrane na gas – i to za 12 posto u odnosu na 2018, stoji u saopštenju organizacija.
Količina električne energije poreklom iz vjetra i sunca premašila je količinu električne energije iz uglja za 100 TWh. Vjetrenjače su isporučile 14 posto više struje zbog povoljnih vremenskih uslova, a snaga solarnih instalacija je porasla za 7 posto. Sve članice Evropske unije su učestvovale u ozelenjavanju energetskog miksa, osim Češke.
Proizvodnja u hidroelektranama je opala za 6 posto uslijed suša. S obzirom na to da nuklearne elektrane isto zavise od vode zbog hlađenja, sušno vrijeme se odrazilo negativno i na njih, posebno tokom jula, kao i na dopremanje uglja u termolektrane vodotokovima.
Ukupna potrošnja električne energije je takođe bila niža – i to za 56 TWh i iznosila je 3222 TWh. Objašnjenje leži u toplijoj zimi na evropskom kontinentu.
Preuzeto: Energetski portal
Jedno od najvažnijih saznanja udružene grupe stručnjaka jeste da je tokom 2019. godine sektor proizvodnje električne energije „ispustio“ 12 posto manje ugljen-dioksida u odnosu na godinu ranije, a sve zahvaljujući povećanoj upotrebi obnovljivih izvora. Dio čiste energije u Evropskoj uniji je skočio na 34,6 posto, te je tako postavljen novi rekord na nivou ove zajednice zemalja. U poređenju sa 2018. godinom, to je rast od 1,8 posto.
Zabilježeni pad emisija gasova s efektom staklene bašte u evropskim elektranama je viši nego i u jednoj godini počevši od 1990. Uspjeh na tom polju se pripisuje zatvaranju 
